U toj su situaciji žene posegnule za telefonom kako bi dugo razgovarale sa nekoliko kontakata kojima vjeruju. S druge strane, muškarci su češće posjećivali rekreacijske i shopping centre, piše Consumer Healthday.

POGLEDAJTE VIDEO: Britanci otkrili što su radili tijekom lockdowna

– Potpuno zatvaranje javnog života bilo je nalik velikom eksperimentu. Zanimalo  nas je u kojoj mjeri su ljudi spremni poduprijeti mjere koje im je nametnula njihova vlada, a kada smo promatrali podatke po spolu, ustanovili smo iznenađujuće velike bihevioralne razlike između muškaraca i žena – kazao je Tobias Reisch, znanstvenik sa Complexity Science Hub Vienna (CSH) koji je sudjelovao u istraživanju.

On i kolege su za potrebe istraživanja promatrali podatke mobilnih telefona za 1,2 milijuna Austrijanaca. Podaci su pokazali da su ljudi više vremena provodili u telefonskim razgovorima kad je počeo lockdown.

– Zanimljivo, razgovarali su sa manje ljudi nego inače, no sa tim manjem brojem sugovornika razgovarali su dulje – kaže Reisch.

Lockdown u Austriji je započeo 16. ožujka 2020. godine i podaci pokazuju kako su žene zvale druge žene češće, a pozivi su trajali 1,5 puta dulje nego inače, a pozivi muškaraca prema ženama su trajali gotovo dvostruko dulje nego prije lockdowna.

Kad su žene zvale muškarce, razgovarale su 80 posto dulje, a povećalo se i trajanje poziva među muškarcima za 66 posto.

– Naravno da ne znamo svrhu ni sadržaj tih poziva. No literatura društvenih znanosti otkriva, uglavnom iz manjih istraživanja i upitnika, da žene biraju aktivne strategije borbe protiv stresa, kao što je razgovor s drugima. Naša studija je to potvrdila – kazao je znanstvenik Georg Heiler koji je također sudjelovao u istraživanju.

Studija je usto istaknula različitosti u mobilnosti žena i muškaraca koja se pojačala tijekom lockdowna, pa su žene tako limitirale izlaske iz kuće češće i više nego muškarci.

Muškarci su u Beču često odlazili u rekreacijske i shopping centre, a kad su se restrikcije povukle, vratili su se uobičajenim navikama prije pandemije.

Autori ističu da studija potiče istraživanje u području psihologije i društvenih znanosti uključujući i nova pitanja koja su proizašla iz evaluacije podataka.

– S druge strane, mi donosimo konkretne informacije onima koji odlučuju i mogu biti korisne kod planiranja i akutnih rizika u krizi, ili omogućiti bolje ciljano zdravstveno planiranje te čak voditi do toga kako postići društvo jednakosti – kazao je predsjednik CSH-a Stefan Thurner.